Probiotici
Kao što znamo, mikroorganizmi su prisutni svugdje oko nas – u zraku, vodi, drugim živim organizmima. Ljudi u svojim crijevima nose približno 100 milijuna živih bakterija. Neke od njih su „dobre“ (korisne), a neke „loše“ (patogene). Njihova međusobna ravnoteža određuje funkcionalnost probavnog sustava, a posljedično i cjelokupno zdravlje živog organizma. Zajednica mikroorganizama koja živi zajedno sa čovjekom naziva se mikrobiom.
Po definiciji, probiotici su živi mikroorganizmi (“dobre” bakterije) koji imaju povoljne učinke na zdravlje domaćina (zdravlje probavnog sustava te crijevne sluznice, ali i vaginalne sluznice).
Svojim metabolizmom stvaraju neprikladne uvjete za rast patogenih bakterija (kompetitivno inhibiraju stvaranje toksičnih supstancija i rast manje poželjnih vrsta natječući se za prostor i hranu), a ujedno pomažu pri razgradnji hrane (smanjuju apsorpciju kolesterola te stvaranje štetnih produkata nastalih probavom hrane) te stvaranju korisnih tvari (vitamini B i K).
Zdrava mikroflora crijeva je važna za sazrijevanje imunološkog sustava i obranu od alergena (povećava koncentraciju antitijela, sazrijevanje T-limfocita, regulira pretjeran imunološki odgovor). Svojim djelovanjem, probiotici zauzimaju važno mjesto pri liječenju proljeva, konstipacije, alergija, karcinoma, infekcija mokraćnog sustava, intolerancije laktoze, sindroma iritabilnog crijeva, ulceroznog kolitisa, atopijskog dermatitisa, kolika dojenčadi.
Dosadašnja znanstvena istraživanja upućuju da probiotici ne mogu zamijeniti uništenu prirodnu tjelesnu floru, međutim kao privremene kolonije mogu pomoći organizmu obavljajući iste funkcije kao prirodna flora, dajući prirodnoj flori dovoljno vremena da se oporavi. Probiotičke vrste se zatim ubrzano zamjenjuju prirodno nastalom crijevnom florom.
Neke od najčešće istraživanih i poznatih probiotika su vrste roda Lactobacillus (reuteri, casei, rhamnosus, acidophilus) i Bifidobacterium (bifidum, breve, infantis, longum) te Saccharomyces boulardii. Svaka osoba ima različit sastav crijevne mikroflore.
Poremećaj ravnoteže (u korist rasta patogenih bakterija) mogu uzrokovati razne (upalne, tj. autoimune) crijevne bolesti, terapija antibioticima (ali i dr. lijekovima), stres, toksini, starenje, prehrana slabije nutritivne gustoće, alkohol.
Pacijenti koji su na terapiji antibioticima imaju smanjen broj pozitivnih (dobrih) bakterija u crijevnoj mikroflori. Jedna od uloga farmaceuta je tada da ponudi pacijentu uzimanje probiotika (u obliku dodataka prehrani) kako bi se smanjile nuspojave lijeka (npr. nastanak proljeva zbog ubijanja i dobrih i loših bakterija).
U dodacima prehrani (vezano za probiotike) se susrećemo sa pojmom „prebiotik“. To su neprobavljivi sastojci hrane (oligosaharidi) koji služe kao hrana korisnim bakterijama. Imaju povoljan učinak na domaćina stimulirajući rast i aktivnost „dobrih“ bakterija. Probiotici i prebiotici imaju sinergistični učinak. Najpoznatiji prebiotik je inulin.
Probiotici (kao i prebiotici) se mogu kupiti u ljekarnama u slobodnoj prodaji.
Većina probiotika (dodaci prehrani) sadrži najmanje 10 na devetu (milijardu) bakterija na gram (CFU / gr) ili ml. Važno je da bakterije u kapsuli prežive djelovanje želučanih i žučnih kiselina te alkalnog sadržaja u dvanaesniku kako bi do crijeva došle žive. Preporuka je uzimati pripravak koji u sebi ima više različitih sojeva „dobrih“ bakterija.
Probiotike je najbolje koristiti prije jela (pola sata), kako bi unesene hranjive tvari, vlakna i antioksidansi iz obroka mogli stimulirati život bakterija.
Za razvoj zdrave crijevne mikrobiote nužna je prehrana bogata vlaknima, antioksidansima i vodom.