Ovaj Dan obilježava se svake godine (od 1988. g.) 1. prosinca raznim aktivnostima i inicijativama sa svrhom educiranja društva o postojanju AIDS-a kao bolesti, reduciranja diskriminacije i isključivosti među zaraženim osobama te članovima njihove obitelji. Kao međunarodni simbol ovog dana uvedena je crvena vrpca. Ista predstavlja sjećanje na preminule osobe te označava solidarnost i potporu prema oboljelima.
AIDS označava Sindrom stečene imunodeficijencije, tj. bolest oštećenog imunološkog sustava gdje RNA virus (HIV) napada obrambene stanice leukocite. Bolest se prenosi isključivo spolnim putem, putem krvi te s majke na dijete (trudnoća/dojenje). Obolijevaju većinom muškarci, a manje žene i djeca. Također, grupe povećanog rizika su homoseksualci i ovisnici o intravenoznom ubrizgavanju droga. Česti ishod bolesti je smrt.
Godišnje u svijetu od AIDS-a umire otprilike milijun ljudi. Prema procjenama Svjetske zdravstvene organizacije u svijetu ima oko 40 milijuna ljudi (ponajviše u Africi) koji žive s HIV infekcijom (virus pozitivni ne moraju nužno razviti simptome bolesti).
Prema podacima Registra za HIV/AIDS HZJZ-a, u razdoblju od 1985. godine, kada su zabilježeni prvi slučajevi zaraze HIV-om u Hrvatskoj, do studenog 2025. godine zabilježeno je ukupno oko 2300 osoba kojima je dijagnosticirana infekcija HIV-om, od čega ih je oko 670 oboljelo od AIDS-a.
U istom je razdoblju oko 280 osoba umrlo od AIDS-a.
Broj oboljelih od AIDS-a zadnjih godina sve više opada, zahvaljujući dostupnosti antiretrovirusne terapije koja omogućuje da osobe koje žive s HIV-om imaju gotovo isto očekivano trajanje života kao i osobe koje nisu zaražene istim.
Testiranje i rano otkrivanje infekcije je važna preventivna mjera, kako za individualno liječenje (što ranije, to bolje), tako i za sprječavanje širenja infekcije odnosno smanjenje broja novooboljelih.
Republika Hrvatska ima jednu od najnižih stopa rizika infekcije zbog vrlo djelotvornih mjera prevencije, dijagnostike i liječenja.
Glavni cilj je pružiti što više informacija o infekciji HIV-om i prevenciji i dostupnosti
liječenja te istaknuti neophodnost odgovornog ponašanja mladih i spolnoaktivnih osoba (ponajviše rizičnih skupina). Nadalje, ovim činom se želi podići razina svijesti te ojačati odgovornost prema vlastitom zdravlju i zdravlju zajednice, a ujedno smanjiti strah, nerazumijevanje i predrasude prema osobama koje se bore s ovim virusom.
Autor: Borna Pavić, univ. mag. pharm.