Svjetski dan bolesnika
Povodom Svjetskog dana bolesnika napisali smo kratki osvrt na najčešće kronične bolesti u Hrvatskoj.
HIPERTENZIJA
Hipertenzija ili povišen krvni tlak je ozbiljno zdravstveno stanje koje povećava rizik za razvoj kardiovaskularnih bolesti. To je stanje povećanog pritiska krvi na stijenke krvnih žila – arterija. Krvni tlak je povišen ukoliko je volumen krvi veći te što su krvne žile uže. Naziva se još i „tihi ubojica“ jer godinama ne mora pokazivati nikakve simptome. Jedna je od vodećih bolesti odgovorna za preuranjenu smrt zbog nastanka mnogih komplikacija. Neliječena hipertenzija dovodi do promjene funkcija i struktura krvnih žila, srca (zatajenje srca i infarkt miokarda) i mnogih drugih organa (moždani udar i zatajenje bubrega). Normalna vrijednost krvnog tlaka je 120/80 mmHg. Da bi se dijagnosticirala hipertenzija, izmjerene vrijednosti krvnog tlaka moraju prelaziti 140/90 mmHg. Neki od simptoma hipertenzije su bol i pritisak u glavi, crvenilo lica, umor, mučnina, uznemirenost, zujanje u ušima, krvarenje iz nosa. U Hrvatskoj su kardiovaskularne bolesti glavni uzrok smrtnosti. Na rizike za razvoj visokog krvnog tlaka može se utjecati promjenom štetnih životnih navika – smanjenjem unosa soli, uravnoteženom prehranom, prestankom pušenja, smanjenom konzumacijom alkohola, redovitom tjelesnom aktivnošću, održavanjem normalne tjelesne težine, smanjenjem stresnog načina života. Isto tako, važno je redovito kontrolirati krvni tlak, a kod povišenog tlaka redovito uzimati lijekove (antihipertenzive) prema preporuci liječnika i ljekarnika.
DIJABETES
Dijabetes ili šećerna bolest je kronična bolest u kojoj su razine glukoze (šećera) u krvi povišene. Gušterača je organ koji proizvodi inzulin – hormon koji regulira razinu šećera u krvi i tako omogućava ulazak šećera u stanice gdje se pretvara u energiju za tijelo. Ako nastane rezistencija na inzulin (uzrok dijabetesa), šećer ne može ući u stanice, ostaje u krvi i dolazi do povećanja koncentracije glukoze u krvi i razvoja bolesti. Procjenjuje se da čak oko 10% svjetskog stanovništva boluje od te bolesti. Razlikujemo dva osnovna tipa šećerne bolesti:
tip 1 – gušterača ne proizvodi inzulin (autoimuna bolest gdje antitijela uništavaju vlastite stanice gušterače koje proizvode inzulin – najčešće u mlađoj dobi)
tip 2 – kada postoji rezistencija receptora na inzulin (najčešći tip bolesti uzrokovan čimbenicima okoline – prehrana, tjelovježba, stresan način života).
Na šećernu bolest upućuje razina glukoze veća od 7 mmol/ L (jutarnje mjerenje glukoze u krvi, natašte).
Neki od rizičnih čimbenika su genetika, infekcije (virusi), starija dob, pretilost, tjelesna neaktivnost, prehrana obogaćena zasićenim i trans-mastima, sindrom policističnih jajnika u žena.
Simptomi su prekomjerna žeđ, umor, povećana glad, smetnje vida, sporo zacjeljivanje rana, infekcije, gubitak tjelesne težine, često mokrenje, trnci u stopalima, suhoća usta. Kod tipa 1 se simptomi javljaju iznenada te valja obratiti pažnju na razvoj ketoacidoze (opasno stanje za organizam koje se može detektirati zadahom koje ima miris kao aceton).
Osim terapije lijekovima, važne su zdrave prehrambene navike (izbjegavati jednostavne šećere, zasićene i trans-masti, redovita fizička aktivnost, prestanak pušenja, smanjiti unos alkohola, držati se savjeta liječnika i ljekarnika vezano za pravilno uzimanje terapije.
U pristupu bolesniku sa šećernom bolesti jedan od prvih zadataka medicinara je pružiti znanja pacijentu kako bi se što jednostavnije i uspješnije prilagodili i prihvatili zdrave životne navike te surađivali u postizanju uspješnog liječenja.
ASTMA
Astma je kronična opstruktivna upalna bolest dišnih putova koja pritom stvara probleme pri disanju. Imunološki sustav proizvodi antitijela na bezopasne alergene te dolazi do pojave simptoma upale. Otežani protok zraka uzrokovan je suženjem dišnih puteva, zadebljanjem njihovih stijenki i povećanim lučenjem sluzi. Provokativni čimbenik iz okoline nastoji pogoršati upalu i dovesti do akutnog napadaja. Od navedene bolesti obolijevaju ljudi različite životne dobi. Atopijski dermatitis (suhoća, crvenilo, svrbež kože) i alergijski rinitis (curenje i svrbež nosa, kihanje, svrbež očiju) kod male djece mogu poslužiti kao važni pokazatelji rizika razvoja astme. Jedan od glavnih uzroka nastanka astme može biti genetika.
Neki od alergena koji doprinose provokaciji bolesti su grinje, perje, plijesni, pelud biljaka, parfemi, dim cigarete, hrana, lijekovi, hladan zrak, virusne infekcije dišnog sustava.
Klasični simptomi astme su kašalj (gusta sluz), otežano disanje (dispneja), zviždanje u bronhima, bol u prsima.
Astma se može spriječiti izbjegavanjem izloženosti alergenima u okolini. Kako bi se postigla kontrola astme, potrebno se je pravilno pridržavati propisane terapije.
Korisno je pratiti astmu svakodnevnim mjerenjem vršnog protoka zraka (PEF). To se čini pomoću mjerača vršnog protoka (Peak flow meter). Mjerenje se izvodi tako da osoba duboko udahne, a zatim naglo izdahne u uređaj najsnažnije što može. Pogoršanje vrijednosti PEF-a često upućuje na pogoršanje astme, pa se praćenjem tih vrijednosti napadaj astme može predvidjeti te početi pravovremeno liječiti.
Treba znati da je astma kronična bolest koja se ne može u potpunosti izliječiti. Pravilnim korištenjem lijekova i slušanjem savjeta liječnika i ljekarnika astma se može uspješno staviti pod kontrolu.
Primijetite li neke od simptoma astme, obratite se liječniku. Kao i druge kronične bolesti, astmu i njezine simptome ne smijemo ignorirati te bolest treba redovito kontrolirati s ciljem očuvanja zdravlja i kvalitete svakodnevnog života.
