Svjetski dan astme
Prvog utorka u mjesecu svibnju svake godine obilježava se Svjetski dan astme u organizaciji Globalne inicijative za astmu (GINA). Pravi smisao ove akcije je poticanje svjesnosti društva o problematici života s astmom, a također smanjiti moguće komplikacije bolesti, kao i troškove koji nastaju liječenjem nekontrolirane astme. Prema procjenama Svjetske zdravstvene organizacije u svijetu od astme boluje nešto više od 300 milijuna ljudi.
Astma je kronična, opstruktivna upalna bolest dišnih putova koja stvara probleme pri disanju. Imunološki sustav proizvodi antitijela na bezopasne alergene (grinje, pelud, hladan zrak, parfemi…) te dolazi do kontinuirane upale. Otežani protok zraka uzrokovan je suženjem dišnih puteva (bronhospazam) i povećanim lučenjem sluzi. Provokativni čimbenici iz okoline nastoje pogoršati upalu i dovesti do akutnog napadaja. Od navedene bolesti obolijevaju ljudi različite životne dobi (uzrok su genetika i okolišni čimbenici). Atopijski dermatitis (suhoća, crvenilo, svrbež kože) i alergijski rinitis (curenje i svrbež nosa, kihanje, svrbež očiju) kod male djece mogu poslužiti kao važni pokazatelji rizika razvoja astme. Klasični simptomi astme su kašalj (gusta sluz), otežano disanje (dispneja), zviždanje u bronhima te bol u prsima.
Astma se može spriječiti izbjegavanjem izloženosti alergenima u okolini. Kako bi se postigla kontrola astme, potrebno se je pravilno pridržavati propisane terapije. U tu svrhu koriste se lijekovi u obliku tableta te inhalatori. Inhalacijski kortikosteroidi su prva linija liječenja astme jer oni sprječavaju daljnje napredovanje bolesti te preveniraju akutne napadaje astme. Napadaj astme je ozbiljno stanje, koje može dovesti do smrtnog ishoda ako se ne reagira na vrijeme.
Korisno je pratiti astmu svakodnevnim mjerenjem vršnog protoka zraka (PEF). To se čini pomoću mjerača vršnog protoka (Peak flow meter). Mjerenje se izvodi tako da osoba duboko udahne, a zatim naglo izdahne u uređaj najsnažnije što može. Pogoršanje vrijednosti PEF-a često upućuje na pogoršanje astme, pa se praćenjem tih vrijednosti napadaj astme može predvidjeti te početi pravovremeno liječiti. Uz suradljivost s liječnikom opće medicine i pulmologom, za oboljele je jednako važno surađivati i sa psihologom. Kod oboljelih od astme česti su anksiozni poremećaji, a njihov najčešći uzročnik je osjećaj nedostatka zraka.
Treba znati da je astma kronična bolest koja se ne može u potpunosti izliječiti. Pravilnim korištenjem lijekova i slušanjem savjeta liječnika i ljekarnika astma se može uspješno staviti pod kontrolu. Primijetite li neke od simptoma astme, obratite se liječniku. Kao i druge kronične bolesti, astmu i njezine simptome ne smijemo ignorirati te bolest treba redovito kontrolirati s ciljem očuvanja zdravlja i kvalitete svakodnevnog života.
Borna Pavić, univ. mag. pharm.