PSORIJAZA
Psorijaza je kronična, upalna (autoimuna), nezarazna kožna bolest. Nastaje zbog poremećene aktivacije prirođene i stečene imunosti (vlastiti imunološki sustav napada stanice epiderme).
Karakterizira ju 5-6 puta brže dijeljenje keratinocita u odnosu na zdravu kožu. Razdoblje prelaska keratinocita iz bazalnog u površinski sloj kože se skraćuje sa normalnih mjesec dana na 5 dana.
Posljedica toga je poremećeno sazrijevanje keratinocita. Obuhvaća promjene na koži (upalne reakcije u obliku eritema i papula) te može zahvatiti i krvne žile i dublje slojeve kože, kao i zglobove (upala zglobova – artritis).
Najčešće zahvaća koljena, laktove, lumbalni dio leđa i vlasište. Papule su izdignuta i deblja područja kože, dok eritemi označavaju crvena (upaljena), ograničena područja na koži. Ujedno dolazi do prekomjernog taloženja mrtvih stanica kože (pojačano perutanje (ljuskanje) kože), ali i do jakog svrbeža. Jača psorijaza vlasišta može uzrokovati opadanje kose. Pravi uzrok ove sustavne bolesti još u potpunosti nije poznat.
Uzrok psorijaze je kombinacija okoliša i genetike. Ukoliko oba roditelja imaju psorijazu, vjerojatnost da će je imati i djeca iznosi čak 50 posto. Osim genetske sklonosti, mora postojati i neki provocirajući čimbenik – okidač. Okidač za razvoj psorijaze najčešće je i provocirajući čimbenik za njezino pogoršanje. Neki od okidača mogu biti stres, infekcije (bakterije/virusi), ozljede kože (ubodi kukaca, opekline), lijekovi (litij, beta-blokatori). Osobe koje boluju od psorijaze često su i pušači te zbog toga imaju veću vjerojatnost za razvoj hipertenzije, infarkta miokarda i drugih kardiovaskularnih bolesti.
U Republici Hrvatskoj boluje skoro 2% stanovništva. Pogađa sve dobne skupine te smanjuje kvalitetu života pojedinca zbog narušenog estetskog izgleda.
U lokalnoj terapiji (masti, gelovi, kreme) najčešće se koriste keratolitici (salicilna kiselina) za uklanjanje ljusaka te lokalni protuupalni lijekovi poput kortikosteroida. Također se primjenjuju i analozi vitamina D (normaliziraju epitelizaciju keratinocita) i lokalni retinoidi (spojevi srodni vitaminu A). Važno je naglasiti i redovitu primjenu neutralnih pripravaka (emolijensa), osobito onih koji sadrže ureju (keratolitička i hidratacijska tvar), jer oni održavaju hidratizirano stanje kože. Djeluju stvaranjem zatvorenog filma koji smanjuje količinu izgubljene vode isparavanjem iz kože. Keratolitici se koriste u kombinaciji s emolijensima. Treba paziti na ograničeno vremensko razdoblje korištenja lokalnih kortiokosteroida jer duljom primjenom stvaraju negativan učinak (nuspojave).
Od sustavne terapije najčešće se u liječenju psorijaze primjenjuju retinoidi, potom metotreksat i ciklosporin (imunosupresivi). Danas su sve popularniji biološki lijekovi koji blokiraju učinak protutijela i aktivnost upalnih stanica – smanjuju pretjerani imunološki odgovor. U tu skupinu spadaju antagonisti TNF-α (adalimumab, etanercept i infliksimab), antagonisti interleukina (ustekinumab i sekukinumab). Apremilast je novi lijek koji se uzima na usta, a namijenjen je liječenje umjerene do teške plak psorijaze. Radi se o inhibitoru enzima fosfodiesteraze 4, koja je uključena u nastanak brojnih upalnih molekula (citokina) važnih u nastanku psorijaze.
Kod opsežnije bolesti u obzir dolazi primjena fototerapije, odnosno kontroliranog izlaganja ultraljubičastim zrakama. Najčešće se primjenjuju UVB zrake (valne duljine 311 nanometara). Fototerapija (UV zrake) smanjuje aktivnost i pretjerano umnažanje stanica (smanjenje plakova na koži). Fotokemoterapija (PUVA) koristi se kod zahvaćenosti više od 30 posto površine kože psorijatičnim žarištima, a predstavlja primjenu fotosenzibilizirajućih tvari – psoralena (P) i UVA zračenja. Ponekad se koristi i naftalanoterapija koja označava primjenu “naftalan ulja” u obliku kupki ili premazivanjem kože.
Za poboljšanje stanja kože kod pacijenata sa psorijazom ključno je prestati pušiti, smanjiti unos alkohola, jesti što više voća i povrća, redovito vježbati i smanjiti stres. Osim spomenutih, za kvalitetan život od najveće je važnosti uzimanje terapije prema planu i dogovoru s liječnikom te redoviti odlazak na liječničke kontrole. Nadalje, kožne promjene ne smiju se grepsti jer grebanje uzrokuje dodatnu iritaciju i pogoršava svrbež. Primjena hladnih obloga može olakšati svrbež, a time i ubrzati cijeljenje kožnih promjena. Iako se psorijaza najčešće povlači tijekom toplijeg dijela godine, za izlazak na sunce preporučuje se primjena krema sa zaštitnim faktorom.