Iako temperature rastu i priroda se budi, mnogi ljudi se osjećaju neobično umorno i bezvoljeno. Fenomen poznat kao „proljetni umor“ doista postoji, a predstavlja skup simptoma koji se karakteristično javljaju početkom proljeća i najčešće traju od sredine ožujka do sredine travnja. Karakteristični simptomi za ovo fiziološko stanje su: malaksalost, cjelodnevni umor, osjećaj tromosti i bezvoljnosti, vrtoglavica, glavobolja, problemi sa spavanjem, gubitak apetita i promjene raspoloženja.

Zašto nastaje proljetni umor?

Točan uzorak zašto se proljetni umor javlja nije poznat. Smatra se da veliku ulogu imaju hormoni. Kad vani ponovno postane toplije, lagano se povećava i tjelesna temperatura, a metabolizam i ravnoteža hormona prilagođavaju se novim svjetlosnim uvjetima. U zimskim mjesecima se zbog smanjenog izlaganja svjetlosti i kraćeg trajanja dana luči više hormona melatonina, dok s dolaskom proljeća i većom količinom svjetlosti, organizam počinje proizvoditi sve više serotonina. Krvne žile se šire i krvni tlak pada. Svi ti procesi mogu privremeno sniziti razinu energije kod onih koji su skloni tom stanju. Najbolji način da izbjegnete ovaj osjećaj umora je da pripazite na prehranu, osigurate dovoljno kretanja na otvorenom i dovoljno sna.

Savjeti za podizanje energije

1. Pravila prehrana – jedite raznoliko, unosite više vitamina i minerala

Zdrava prehrana važna je u rješavanju proljetnog umora. Zimska prehrana je jednolika i siromašna vitaminima i mineralima. Dolaskom proljeća raznolika prehrana postaje sve dostupnija. Hranite se češće, u manjim obrocima. Povećajte unos vitamina i minerala putem suplemenata i/ili prehrane. U borbi protiv proljetnog umora važno je posegnuti za vitaminom C. On jača imunitet, smanjuje umor i iscrpljenost te pomaže u apsorpciji željeza. Hrana bogata vitaminom C su agrumi, špinat, borovnica, paprika. Vitamini B skupine nazivaju se i antistres vitaminima, a skupinu čini 8 vitamina. Važni su za normalno funkcioniranje živčanog sustava, metabolizam ugljikohidrata, masti, proteina i željeza, a dobar izvor vitamina B su meso, riba, iznutrice, orašasti plodovi, cjelovite žitarice, mahunarke i mlijeko. Magnezij sudjeluje u stvaranju energije. Manjak magnezija dovodi do osjećaja umora, iscrpljenosti, glavobolje, mišićne slabosti i tremora. Izvrstan izvor magnezija su špinat, tamna čokolada, cjelovite žitarice, mahunarke, rajčica i riba. Manjak željeza uzrok je anemije, a simptom koji na to ukazuje je upravo umor i iscrpljenost. Hrana bogata željezom je špinat, kelj, šparoge, soja. Vitamin E je snažan antioksidans, a orašasti plodovi bogati su vitaminom E. Koenzim Q10 važan je antioksidans koji sudjeluje u stvaranju energije u našim stanica. Uz to ima kardioprotektivan učinak, stimulira rad imunološkog sustava i usporava starenje. Meso i riba najbogatiji su koenzimom Q10.

2. Pijte dovoljno tekućine

Voda čini 60-70% naše ukupne mase. Ona je najbolji čistač organizma. Zbog dehidriranost organizma osjećate umor i iscrpljenost. Vodu nije dobro piti samo kada osjetite žeđ već tijekom cijelog dana. Pijte do 8 čaša obične vode dnevno, a jutro možete započeti vodom s iscijeđenim sok od pola limuna.

3. Budite aktivni

Vježbanje je osobito dobro u proljeće, posebice u jutarnjim satima. Redovita tjelesna aktivnost smanjuje stres, podiže samopouzdanje, sudjeluje u proizvodnji serotonina pa pridonosi boljem raspoloženju i većem nivou energije. Također, važna je u prevenciji kroničnih bolesti poput osteoporoze, visokog krvnog tlaka i dijabetesa. Preporučuje se najmanje 30 minuta dnevnog vježbanja.

4. Provodite više vremena na svježem zraku i suncu

Boravak na svježem zrak daje energiju cijelom organizmu i potiče proizvodnju vitamina D. Vitamin D sudjeluje u apsorpciji kalcija i fosfora u crijevima, imunološkoj obrani organizma te u metabolizmu kostiju. Manjak vitamin D se očituje umorom, mišićnom slabošću, depresijom, nesanicom, učestalim infekcijama i glavoboljama. Izlaganjem sunčevim zrakama smanjuje se proizvodnja hormona melatonina, a povećava proizvodnja serotonina.

5. Spavanje i proljetni umor

Manjak sna dovodi do osjećaja umora, stresa, iscrpljenosti, loše koncentracije, a imunološka obrana organizma je smanjena. Ako popodne osjećate potrebu za spavanjem, učinite nešto da se razbudite (šetnja, tuširanje ili popijte neko osvježavajuće piće). Kako bi dobili željenu rutinu spavanja, svaku večer idite na spavanje u isto vrijeme i spavajte minimalno 8 sati. Ako imate problem sa spavanjem, navečer izbjegavajte tešku hranu, napitke (kava, alkohol i sokovi), a sat vremena prije spavanja nemojte provoditi vrijeme na mobitelu, računalu.