PRETILOST I PREVENCIJA
Danas ćemo malo pričati o stanju, tj. bolesti koja je sve više prisutna u današnjem društvu u kojem se vodi ubrzan životni ritam i stresna svakodnevnica. Riječ je o pretilosti (gojaznost/debljina). Pretilost u svijetu se utrostručila zadnjih 30 godina, a otprilike 340 milijuna djece i adolescenata u dobi od 5 do 19 godina ima prekomjernu težinu ili je pretilo.
Adipociti su masne stanice koje se prekomjernim unosom hrane gomilaju te stvaraju masne naslage. U organizmu masno tkivo ima ulogu skladištenja energije. Razgradnjom istih dolazi do oslobađanja energije onda kada je to organizmu potrebno – za metabolizam, kontrakciju mišića, rad stanica i dr. Kada je unos kalorija veći od potrošnje, dolazi do prekomjernog nakupljanja masnog tkiva u organizmu. Pritom dolazi do povećanja veličine masnih stanica, a kasnije i broja masnih stanica.
Uzroci pretilosti su kombinacija genetskih čimbenika i okoline. Nažalost, na genetiku nemamo previše utjecaj, ali stil života svakako možemo mijenjati. U elemente okoline spadaju psihički čimbenici (stres i manjak sna), pretjerani unos hrane i alkohola, fizička neaktivnost, socioekonomski čimbenici, druge prisutne bolesti koje stvaraju poremećaje u metabolizmu (hipotireoza, hipogonadizam, policistični jajnici i dr.), uzimanje lijekova (antidepresivi, glukokortikoidi).
Što je veći stupanj pretilosti, to je veći rizik od razvoja drugih opasnih bolesti (hipertenzija, hiperlipidemija, dijabetes tip II, ateroskleroza (srčani i moždani udar), oštećenje lokomotornog sustava, opstruktivna apneja, proširene vene, žučni kamenci, masna jetra, smanjena plodnost, depresija, tumori i maligne bolesti).
Kako bismo saznali stupanj pretilosti i rizik razvoja drugih bolesti korisno je izmjeriti opseg struka. Visoki zdravstveni rizik predstavlja opseg struka veći od 102 cm (muškarci) i 88 cm (žene). Također možemo mjeriti i indeks tjelesne mase (ITM) koji se računa tako da tjelesnu masu (kg) podijelimo sa kvadratom tjelesne visine (m). Tu je važno naglasiti da ITM nije najbolji pokazatelj jer rezultat ne govori o udjelu masnog tkiva i mišićne mase u organizmu. Poželjni ITM (kg/m2) pripada rasponu vrijednosti između 18.5 do 25. Od 25-29.9 smatra se da osoba ima prekomjernu tjelesnu težinu, dok je stanje pretilosti kada ITM prelazi vrijednost 30.
Za održavanje normalne tjelesne mase važno je unositi uravnoteženu, raznovrsnu i pravilnu prehranu (voće, povrće, cjelovite žitarice, topljiva vlakna (smanjuju apsorpciju masti i lošeg kolesterola), riba, perad, maslinovo ulje). Dobra preporuka je i redovita tjelesna aktivnost do sat vremena dnevno (aerobne vježbe, biciklizam, brzo hodanje, sportovi, plivanje, planinarenje, rad u vrtu). Poželjno bi bilo jesti više manjih obroka tijekom dana (što više kuhanog), smanjiti unos šećera i soli, piti što više tekućine, izbjegavati prerađenu hranu (slatkiše, gazirana pića, slatki napitci i voćni sokovi (industrijski gdje je dodan šećer), pekarske proizvode). Kada imamo priliku, korisno bi bilo zamijeniti sjedilački način života sa aktivnim (npr. ići pješice na posao, pauze na poslu koristiti za hodanje, smanjiti uporabu automobila, a više koristiti bicikl).
Zaključno možemo reći da promjena prehrambenih navika i stvaranje kulture zdravog života imaju ključnu ulogu u borbi protiv ove „epidemije“ 21. stoljeća. Ako se ne poduzmu hitne mjere prevencije i liječenja, predviđa se da će za desetak godina većina svjetske populacije spadati u skupinu pretilih, a takvu prognozu bi svakako valjalo izbjeći.
Autor: Borna Pavić, univ. mag. pharm.