Alergija
Alergija je pretjerana, upalna reakcija našeg imunološkog sustava na uobičajene, bezopasne tvari iz okoline (alergene). Ona se javlja kod mlađih i kod starijih ljudi, neovisno o dobi. Genetička predispozicija igra ključan faktor u nastanku bolesti. Bolest se manifestira kao rinitis (upala nosne sluznice), konjunktivitis (upala sluznice oka), sinusitis (upala sinusa), urtikarija (koprivnjača kože) te bronhospazam i bronhitis.
Najčešći alergeni su
- pelud (trave, cvijeće, drveća, …)
- hrana (mlijeko, jaja, kikiriki, soja, orasi, lješnjaci, jagode, pšenica, školjke, rakovi, …)
- lijekovi (antibiotici penicilini, acetilsalicilna kiselina, ibuprofen, …)
- metali, konzervansi, kozmetički sastojci (nikal, krom, lateks)
- otrovi kod uboda insekata (ose, pčele, stršljeni, mravi, bumbari, …)
- kućna prašina i grinje, dlake kućnih ljubimaca (mačke, psi), spore plijesni
Simptomi obuhvaćaju začepljen nos i curenje, kihanje, kašalj, svrbež očiju i nosa, škakljanje u grlu, promuklost, glavobolju. Na koži se javljaju osip, crvenilo, svrbež, oteklina. U najgorem slučaju dolazi do anafilaktičkog šoka – teško, sistemsko stanje koje se manifestira mučninom, proljevom, vrtoglavicom, povraćanjem, slabošću, otežanima disanjem, padom tlaka te smrću.
Liječenje alergija:
- lokalni i sistemski antihistaminici (kloropiramin, dimetinden, loratadin, cetirizin, feksofenadin)
- dekongestivi (kapi i sprejevi za nos) – hipertonična morska voda, ektoin, aloe vera, pantenol
- oralni dekongestiv (pseudoefedrin, klorfenamin)
- lokalni i sistemski kortikosteroidi (alergijski rinitis, astma, bronhitis i teške alergijske reakcije)
Dijagnoza alergija
- test uboda kože (prick test) – kap alergena se stavlja na lancetom ubodenu kožu
- krvni test za mjerenje ukupne količine IgE u krvi
- Ovim metodama se može selektivno identificirati alergen koji treba izbjegavati kako ne bi došlo do pojave alergijske reakcije u budućnosti.
Najbolja metoda za prevenciju nastanka alergija je izbjegavanje izloženosti alergenima (npr. izbjegavati dim cigarete ili ne izlaziti van kada je koncentracija peluda najviša). Korisno je pratiti biometeorološku prognozu i peludni kalendar (daje podatke o sezoni cvjetanja biljaka koje stvaraju pelud, a time i alergiju). Preporučuje se prozračivati boravišni prostor (ponajviše nakon kiše), čistiti i usisavati namještaj, tepihe, deke i pokrivače, održavati radijatore, ventilatore i klima uređaje.
Uz spomenute zdravstvene simptome koje pacijent ima, tu se javljaju i pad koncentracije i nedostatak sna, pa dolazi do smanjene radne učinkovitosti i kvalitete života. Svakako je važno što prije javiti se svome liječniku i ljekarniku za pomoć i stručni savjet. Pravilnom dijagnozom, prevencijom i liječenjem omogućuje se normalno funkcioniranje u svakodnevnom životu i dugoročno podizanje kvalitete života pacijenta.
Peludni kalendar 2025. godine
Borna Pavić, univ. mag. pharm.