Svjetski dan multiple skleroze – bolesti s tisuću lica
Svake godine 30. svibnja obilježava se Svjetski dan multiple skleroze, s ciljem podizanja svijesti o ovoj kroničnoj neurološkoj bolesti te pružanja podrške oboljelima i njihovim obiteljima. Diljem svijeta organiziraju se edukativne kampanje, javna predavanja, humanitarne akcije i događanja kojima se želi ukazati na važnost pravovremene dijagnoze, dostupnosti terapije i razumijevanja svakodnevnih izazova s kojima se osobe s multiplom sklerozom susreću. Službena tema kampanje od 2024. do 2026. godine glasi „My MS Diagnosis: Navigating MS Together“ odnosno „Moja MS dijagnoza: Kroz MS zajedno“, čime se naglašava važnost podrške, razumijevanja i zajedništva u životu s ovom bolešću.
Multipla skleroza (MS) je kronična upalna, autoimuna bolest središnjeg živčanog sustava koja zahvaća mozak i kralježničnu moždinu. Karakterizira je upalna reakcija i propadanje mijelinske ovojnice. Imunološki sustav, umjesto da štiti tijelo, napada mijelinsku ovojnicu koja oblaže živčana vlakna što može usporiti ili blokirati prijenos živčanih impulsa. Bolest se najčešće javlja između 20. i 40. godine života, a češće pogađa žene nego muškarce. Tijek bolesti razlikuje se od osobe do osobe – kod nekih simptomi napreduju sporo, dok kod drugih mogu značajno utjecati na svakodnevno funkcioniranje.
Multipla skleroza često se naziva “bolest s tisuću lica” jer simptomi mogu biti vrlo različiti. Najčešći simptomi uključuju umor i iscrpljenost, trnce i utrnulost dijelova tijela, smetnje vida i dvoslike, slabost mišića, poteškoće s ravnotežom i hodanjem, vrtoglavicu, tremor, probleme s koncentracijom i pamćenjem, poremećaje mokrenja te promjene raspoloženja i depresiju. Simptomi se mogu pojavljivati u obliku relapsa, odnosno pogoršanja, i remisija, dok kod nekih bolesnika bolest postupno napreduje bez jasnih razdoblja poboljšanja.
Točan uzrok multiple skleroze još uvijek nije potpuno poznat. Smatra se da MS nije uzrokovana samo jednim uzročnikom, pa je danas najprihvatljivija teorija da je izaziva kombinacija djelovanja različitih čimbenika, kao što su genska predispozicija, okolina i izloženost virusu tijekom djetinjstva.
Iako trenutno ne postoji lijek koji potpuno izliječi multiplu sklerozu, suvremena terapija može značajno usporiti napredovanje bolesti, smanjiti broj relapsa i poboljšati kvalitetu života oboljelih.
Uz farmakološko liječenje, važnu ulogu imaju i nefarmakološke mjere poput fizikalne terapije i rehabilitacije, redovite tjelesne aktivnosti prilagođene mogućnostima bolesnika, psihološke podrške, pravilne prehrane, prestanka pušenja te dovoljno odmora i kvalitetnog sna. Podrška obitelji, zdravstvenih djelatnika i okoline često značajno doprinosi kvaliteti života osoba koje žive s multiplom sklerozom.
Procjenjuje se da u svijetu od multiple skleroze boluje više od 2,8 milijuna ljudi, dok u Hrvatskoj živi oko 8 000 osoba s dijagnozom ove bolesti. Broj oboljelih posljednjih godina raste, dijelom zbog boljeg prepoznavanja i dijagnostike bolesti.
Dijagnoza multiple skleroze mnogima predstavlja veliki životni izazov, no zahvaljujući napretku medicine danas velik broj oboljelih može dugo zadržati kvalitetan i aktivan život. Pravodobna dijagnoza, dostupnost terapije, podrška okoline i razumijevanje društva važni su koraci u svakodnevnom životu osoba koje žive s MS-om. Svjetski dan multiple skleroze podsjetnik je koliko su informiranost, podrška i razumijevanje važni – ne samo jedan dan u godini, nego svakodnevno.
Autor: Nataša Kesić Dražilov, unig.mag.pharm