16. listopada – Svjetski dan hrane
Svake godine 16. listopada obilježava se Svjetski dan hrane, dan koji nas podsjeća na nešto što često uzimamo zdravo za gotovo – hranu. Ne samo kao osnovnu životnu potrebu, već i kao ključan čimbenik zdravlja, blagostanja i dostojanstva svakog čovjeka.
Iako živimo u vremenu obilja informacija i izbora, mnogi se i dalje suočavaju s gladi, lošom prehranom ili bolestima povezanim s nezdravim životnim navikama. Upravo zato je ovaj dan više od simbolike – to je prilika za razmišljanje i djelovanje.
Više od tanjura – hrana oblikuje naše zdravlje
Hrana nije samo gorivo. Ona je temelj našeg zdravlja, imuniteta, energije i dugovječnosti. Kroz svakodnevne izbore – što jedemo, koliko, kada i kako – gradimo temelje za budućnost našeg tijela i uma.
Nažalost, posljedice neuravnotežene prehrane postaju sve vidljivije: porast pretilosti, dijabetesa, visokog tlaka, kardiovaskularnih bolesti i drugih kroničnih stanja. Sve to utječe na kvalitetu života, ali i na zdravstvene sustave širom svijeta.
S druge strane, čak i manje promjene u prehrambenim navikama mogu imati velik učinak. Više vode, manje industrijski prerađene hrane, više voća i povrća – jednostavni koraci koji čine razliku.
Pravo na hranu nije svugdje jednako
Iako neki imaju mogućnost birati što će i kako jesti, milijuni ljudi diljem svijeta još uvijek nemaju redovit pristup zdravoj i sigurnoj hrani. Klimatske promjene, ratovi, siromaštvo i inflacija dodatno pogoršavaju ovaj problem.
Zato Svjetski dan hrane nije samo podsjetnik na prehrambene navike pojedinca, već i poziv na solidarnost – prema onima koji nemaju, prema okolišu koji nas hrani, i prema budućim generacijama kojima ostavljamo ovaj planet.
Što svatko od nas može učiniti?
Birati lokalno i sezonsko kada god je moguće
Smanjiti bacanje hrane – kupovati pametno i koristiti ostatke
Educirati se o zdravoj prehrani, čak i kroz male korake
Podržati inicijative za donaciju hrane i pomoć ugroženima
Razgovarati o hrani i zdravlju u obitelji, s prijateljima, u zajednici
I gdje u tome svemu mogu pomoći ljekarnici?
Možda ne razmišljamo o tome često, ali ljekarne nisu tu samo za lijekove. One su često prvo mjesto gdje ljudi traže savjet, osobito kada je riječ o zdravlju i prevenciji.
Ljekarnici mogu:
Savjetovati o pravilnoj prehrani kod osoba s kroničnim bolestima poput dijabetesa, povišenog krvnog tlaka ili kolesterola
Preporučiti dodatke prehrani ako postoji manjak vitamina ili minerala
Uputiti na pouzdan izvor informacija o dijetoterapiji, intolerancijama i zdravim navikama
Prepoznati znakove malnutricije ili loše prehrane, osobito kod starijih osoba ili djece
Edukativnim materijalima i razgovorom motivirati na male, ali značajne promjene.
Ljekarnici su svakodnevno dostupni, bez potrebe za narudžbom, i upravo zato mogu biti vrijedan saveznik na vašem putu prema zdravijem životu.
Svjetski dan hrane nije samo dan za razmišljanje o tome što jedemo, već i kakav svijet želimo graditi – zdraviji, pravedniji i svjesniji. Hrana je temelj života, a briga o prehrani je briga o sebi i zajednici.
Zdravlje počinje izborima koje donosimo svaki dan. Ako vam zatreba savjet, ne zaboravite – pomoć nije daleko. Ponekad je dovoljno samo svratiti u najbližu ljekarnu.
Autor: Zvonimir Milanović-Litre, univ.mag.pharm.