Svjetski dan sindroma Down
Danas, na prvi dan proljeća, pričat ćemo o obilježavanju Dana osoba sa sindromom Down. Ujedinjeni narodi su krajem 2011. godine prihvatili predloženu rezoluciju i donijeli odluku da se 21.3. obilježava kao Svjetski dan osoba s Down sindromom. Datum je simbolično uzet jer se želi istaknuti trisomija 21. kromosoma (kromosomska anomalija gdje su umjesto dva kromosoma prisutna tri) koju obilježava Down sindrom. Ovaj Dan prvi puta je obilježen u Singapuru 2006. godine. Tijekom narednih godina, mnoge organizacije diljem svijeta pridružile su se ovom obilježavanju kroz razne društvene susrete i aktivnosti.
Kromosomi su nitaste tvorbe koje sadrže gene te osobe (nasljedne osobine u obliku DNA). Raspoređeni su u paru (jedan očev, drugi majčin) te svaka stanica čovjeka sadrži 46 kromosoma. Down sindrom je genetski poremećaj gdje je prisutan jedan kromosom viška (ukupno 47 kromosoma u stanici). Poremećaj nastaje još u fazi začeća. John Down bio je engleski liječnik koji sredinom 19. st. opisuje skup sličnih karakteristika kod osoba s poremećajem u razvoju. Otuda naziv Down sindrom (ne Downov sindrom, jer ga on sam nije imao). Sto godina kasnije, francuski genetičar i liječnik Lejeune otkrio je uzrok sindroma Down uvidjevši da postoji jedan kromosom više u stanici.
U Republici Hrvatskoj otprilike je 1500 osoba sa ovim poremećajem. Kao najčešći rizični čimbenik za pojavu ovog sindroma spominje se dob majke. Rizik kod mlađih trudnica znatno je niži u odnosu na majke starije od 40 godina. Iako ova bolest sprječava normalni tjelesni i mentalni razvoj djeteta, oboljele osobe su veoma vedre, vesele, kreativne, dobrodušne i druželjubive.
Osobe sa sindromom Down dio su naše zajednice, bave se različitim aktivnostima, pohađaju školu i poslove. Svaku osobu treba promatrati i prihvatiti kao zasebnu cjelinu jer međusobno nemaju jednako izražene medicinske teškoće. Potrebno je osvijestiti društvo o poteškoćama i izazovima koju ovaj poremećaj nosi, kako za same oboljele, tako i za njihovu obitelj koja im je bezuvjetna podrška u životu, a i u svim dodatnim tretmanima (logopedskim, defektološkim, fizikalnim, psihosocijalnim).
Rasparene i raznoliko obojane čarape su glavno obilježje ovoga Dana, a pomoću njih se želi poslati poruka kako bismo trebali prihvatiti različitosti te omogućiti da društvo priča o svakodnevnim problemima s kojima se ove osobe susreću. Osobe s Down sindromom samostalno ne mogu upariti šarene čarape, te im je potrebna podrška i pomoć okoline.
Obilježavanjem Svjetskog dana sindroma Down želi se potaknuti na veće poštivanje prava oboljelih te poboljšati njihov položaj u društvu. Povećanjem kvalitete života, ove osobe se bolje integriraju u društvo, a to je ono što svakako želimo. Odgovornost za to leži u različitim udrugama i organizacijama, ali i u svima nama. Njihova jedinstvenost i osobnost često su inspirativne za one koji su u njihovom okruženju. Međutim, zbog nedostatka razumijevanja i prihvaćanja, oboljele osobe često se suočavaju sa predrasudama i diskriminacijom. Ovo je važan korak u izgradnji boljeg društva i zajednice gdje smo svi uključeni, a imajmo na umu da različitosti čine svijet šarenijim i veselijim mjestom.
Borna Pavić, univ. mag. pharm.