Povodom Svjetskog dana šećerne bolesti 14.studeni, koji se obilježava kod nas i u svijetu od 1991. godine. Dan je zapravo dan rođenja čovjeka koji je dao veliki doprinos razumijevanju i kasnije liječenju ove bolesti. To je F. Banting koji je 1921. otkrio inzulin. Svake godine ovaj dan osim općeg obilježavanja, ima i naglasak na nekom stanju ili komplikaciji vezanoj uz dijabetes, a ove godine su to bolesti bubrega. Za 2005 to će biti njega nogu, s obzirom na komplikaciju šećerne bolesti poznatu kao dijabetičko stopalo. Prevencija dijabetesa putem širenja općeg znanja o dijabetesu u populaciju putem svih medijskih kanala, omogućuje pravovremeno otkrivanje ove bolesti.

Dijabetes, šećerna bolest ili diabetes mellitus nije neizlječiva bolest, ali nije niti prolazna, a ignoriranjem i nebrigom dolaze komplikacije koje su značajan zdravstveni problem. Šećerna bolest pogađa ljude bez obzira na dob, spol, socijalni status i jedan je od najčešćih endokrinih poremećaja. Karakterizira ga hiperglikemija ili povišeni šećer u krvi. Naše tijelo najbolje funkcionira kod određene razine šećera u krvi. Ako se ta optimalna razina poveća ili smanji, mi se za posljedicu osjećamo loše. Dijabetes je ime poremećaja gdje su razine šećera konzistentno previsoke. Mnogi ljudi nisu na žalost svjesni da imaju šećernu bolest. Dugoročne posljedice šećerne bolesti pogađaju bubrege, oči, srce, krvne, krvne žile, kožu i živce.

Šećerna bolest ili diabetes melitus je kronično stanje apsolutnog ili relativnog manjka inzulina s posljedičnim povišenjem glukoze u krvi-hiperglikemija. Šećerna bolest je najčešći metabolički poremećaj. To je kronična, neizlječiva bolest u kojoj se liječenjem uz dobru regulaciju, može poboljšati kvaliteta života i produljiti očekivano trajanje života.

Šećerna bolest nastaje zbog nedostatka hormona inzulina uzrokovanog razaranjem beta stanica gušterače ili neosjetljivosti tkiva na inzulin.

Glavni poticaj za izlučivanje inzulina iz gušterače je razina glukoze u krvi. Nakon hranjenja koncentracija inzulina raste ,a kod osoba koje boluju od šećerne bolesti to se ne događa.

Dijagnostika šećerne bolesti se osniva na određivanju glukoze u krvi specifičnim laboratorijskim metodama. Ako dvije vrijednosti glukoze natašte premašuju 7,0 mmol/L u venskoj ili kapilarnoj plazmi postavlja se dijagnoza šećerne bolesti.

Katarina Fehir Šola, mr.pharm.